O porijeklu znanstvene fantastike su se vodile žučne rasprave (neki stručnjaci smatraju da potječe iz Antike) no industrijska revolucija dovela do rođenja modernog SF-a i pisci kao na primjer Jules Verne i H. G. Wells su joj dali veliki doprinos. Oni su iskoristili javni interes u otkrićima 'realne' znanosti i napisali priče u kojima su obrađene takve teme kao što su put u svemir, invazije s drugih planeta i istraživanje 'svjetova zaboravljenih u vremenu'. Otada su SF autori iskoristili svako novo znanstveno otkriće i, uz to upotrijebili SF žanr da se pozabave takvim idejama kao što je 'ekologija, fašizam ili etika kolonizacije. Neki nisu pisali o fizičkom svemiru već o svjetovima iz snova i mašte. Dvije grane SF-a postaju odvojeni žanrovi: 'future-shock' knjige, projektirajući probleme današnjeg društva u budućnost, i space opere, o borbi dobra protiv zla na egzotičnim planetima. Space opera sliči na fantasy koja je napredovala brzo nakon uspjeha J. R. R. Tolkienovog Gospodara prstenova (The Lord of the Rings, 1954-5). Junaci fantastičnih romana poduzimaju čarobne potrage obično ozbiljne, ali od osamdesetih, u rukama > Terryja Pratchetta i ostalih, ponekad su farse.
> Asimov, Isaac: Ja, robot (I, Robot, 1950). Zbirka povezanih futurističko-detektivskih priča u kojima se protagonisti moraju pozabaviti zločinima koje bi mogli počiniti roboti.
> Banks, Ian M., Sjeti se Phlebasa (Consider Phlebas, 1987) Prva Banksova space opera, tradicionalna SF priča galaktičnim carstvima i velikim intrigama, napisana modernim stilom.
Bester, Alfred: Zvijezde - odredište moje (The Stars My Destination, 1956). Snažna priča o osveti i transcendenciji, koju je napisao pisac zaljubljen u mogućnosti jezika.
Card, Orson Scott: Enderova igra (Ender's Game, 1985). Svijet je pod prijetnjom gnjusnih vanzemaljaca i s mladim genijima obučenim da se u ratu bore.
> Heinlein, Robert: Stranac u stranoj zemlji (Stranger in a Strange Land, 1961). Novi Mesija je na Marsu i njegove psihičke moći vode ga prema osnivanju nove religije.
Holdstock, Robert: Mythago Wood (1984). Mračni engleski fantasy u kojem se misteriozni jungovski arhetipovi pojavljuju u Herefordshire šumi.
Holt, Tom: Leteći Holandez (Flying Dutch, 1991). Blistavo smiješno, jezično istraživanje priče o ukletom Holandezu, osuđenom da vječno živi usamljen na morima sve dok ne nađe istinsku ljubav.
Miller, Walter: Canticulum za Leibowitza (A Canticle for Leibowitz, 1959) U postapokaliptičnoj Americi gdje predratna znanja čuvaju čuvari koji više ne razumiju što ona znače u ovoj inteligentnoj priči o budućnosti.
Moorcock, Michael: Elric of Melniboné (1972). Moorcock je stvorio sjajnog antijunaka fantasyja. Elric iz Melnibonéa, albino čarobnjak i izdajica svoje vlastite, neljudske rase na Zemlji pod dominacijom čovječanstva.
> Pratchett, Terry: Mali bogovi (Small Gods, 1992). U ovoj epizodi u Pratchettovom urnebesnom ciklusu o Discworldu je riječ o tajniku Velikog Inkvizitora, mladić koji nikad ništa ne zaboravlja, i koji ima jedinstven i značajan osobni odnos s Bogom (vrlo mala kornjača). Svi romani iz ciklusa o Discworldu su neovisni. Ovo je jedan od najsmješnijih.
Priest, Christopher: Očaravajući sjaj (The Glamour, 1984). Zagonetni ljubavni trokut postane uznemirujuća potraga za identitetom, a tri glavna lika posjeduju (ili vjeruju da posjeduju) osobite kvalitete koji ih izdvajaju.
Russell, Mary Doria: Vrabac (The Sparrow, 1996). Sukob kultura je blistavo i dirljivo opisan u ovoj priči o misija koju su isusovci sponzorirali na udaljeni planet i koja je poremetila odnose između njegovih žitelja.
Stephenson, Neal: Snježni sudar (Snow Crash, 1992). Duhovita, složena priča o tajnim teorijama pred kojima je suočen pizza-dostavljač na skateboardu. Paranoja Dosjea X, kombinirana s ironijom.
Vonnegut, Kurt: Titanove sirene (The Sirens of Titan, 1959). Klasična priča Milesu Rumfoordu, koji je prinuđen nakon znanstvene nezgode živjeti u svim trenucima svog života istovremeno i kako on na mjesečarskom stroju putuje kroz svemir i vrijeme, on pokuša se osloboditi svog stanja.
Wolfe, Gene: Knjiga Novog Sunca (The Book of the new Sun, 1980-3). Ovaj klasični četvorotomni ciklus koristi fantastiku da iznio ideje o dvojnosti između dobra i zla, prirodu okrutnosti i mogućnost izbavljenja. Severian, prognan na misteriozni, umirući planet Urth, prvo istražuje, zatim koristi, zatim traži način da ga spasi. Pojedini naslovi: Sjena mučitelja (The Shadow of the Torturer), Pandža pomiritelja (The Claw of the Conciliator), Lictorov mač (The Seord of Lictor) i Autarhova tvrđava (The Citadel of the Autarch).
Također preporučujemo: Poul Anderson: Slomljeni mač (The Broken Sword); Greg Bear: Krvava glazba (Blood Music); Ray Bradbury: Fahrenheit 451; Samuel R. Delany: Nova; Philip José Farmer: Nepoznata gozba (A Feast Uknown); M. John Harrison: Virikonske noći (Viricoinium Nights); > Russell Hoban: Riddley Walker; Daniel Keyes: Cvijeće za Algernon (Flowers for Algernon); Stanislaw Lem: Solaris; Kim Stanley Robinson: Crveni Mars (Red Mars); Joanna Russ: Ženski muškarac (The Female Man); Norman Spinrad: Bug Jack Barron; Sherri S. Tepper: Trava (Grass): Jack Womack: Elvissey.
Vidi također: Atwood, Ballard, Clarke, Dick, Donaldson, Eddings, Feist, Gibson, Harrison, Herbert, Jordan, Le Guin, Lessing, McCaffrey, Wyndham.
(Iz knjige „Vodič za dobre čitaoce“)
Preveo s engleskog: Žarko Milenić